SELJASIZAM

Poslije humanizma i renesanse, baroka, klasicizma , prosvetiteljstva, romantizma, realizma, koja su osvojila srca mnogih čitalaca, dolazi jedan sasvim novi pravac, koji je zauzeo veliki dio srca sadašnjih čitalaca, a i kritičara, to je seljasizam…
Novi društveni pravac koji je zavladao početkom XXI vijeka. U samom početku razvijao se na teritorijama Banja Luke, a kasnije proširio na Balkan, Evropu i čitav svijet. Kao začetnici seljasizma smatra se grupa đaka gimnazije , iz odjeljenja X,93. godište, shvativši da je seljaštvo sve više prisutno na ulicama kod omladine , a i kod starijih osoba. Za razliku od prosvjetiteljstva, seljasizam stavlja boga i crkvu kao religiozne motive, jer smatra da samo bog može pomoći u ovakvom kritičnom problemu sa kojim se susreće seljasizam , a takođe ima za cilj da pouči. Nema pesimizma kao u baroku, već se seljasisti( seljasistički pisci )svim snagama bore za ikorijevanje neadekvatnog , žargonski rečeno( seljačkog) ponašanja i oni teže da svijet bude normalan, ako ne normalan bar normalniji. Prepun je stilskih figura, što ovaj pravac čine jedinstvenim. On ne kritikuje seljački poredak, nego se pod pojmom seljaka smatra debilizam , neadekvatno, nepristojno , nedolično ponašalje ljudi. Kao podvrsta velikog društvenog pravca seljasizma , smatra se debilizam, mada su skoro identični, jedina je razlika što u debilizmu prisutan pesimizam , i tako su nastala prva SELJAČKO-DEBILISTIČKA djela. Seljasizam ne govori o ljubavi i ističe razlike među ljudima ( klase ) za razliku od romantizma, i ne teži ka idealizmu, nego sve shvata realno. Prirodu ističe u prvom planu, njenu čistoću, zaštitu, i drži se jedne od svojih mnogobrojnih intelektualnih ideja koje su prisutne danas u narodu ‘’ Što da baciš smeće, kada možeš lagano ispustiti, ili ‘’Dok god ne smrdi, mirisaće’’… Zahvaljujući tim talentovanim učenicima, koji su nam omogućili ovakvu književnost, shvatili su da ovaj pravac ne bi bio ovako čitan , da nema glavnog lika koji daje primjere pravog ponašanja ali ne i idealnog. Tako nastaje nova crta u seljasizmu , i taj lik koji je nosilac ipravnog ponašanja zove se Lidijodizdar, a ovo obilježje novog pokreta zove se Lidijodizdarizam, po ugledu na njihovu profesoricu Lidiju Dizdar, koja je dala veliki doprinos u samom početku razvijanja seljasizma…i mi joj se lično zahvaljujemo. Seljasizam je vrlo brzo prihvaćen od strane širih narodnih masa, a i kritičara koji nisu imali šta da kritikuju , nego samo da hvale ideje, opet pominjem te talentovane djece i njihove profesorice.Seljasizam je duboko ušao u vladine organizacije, i političari su naglo počeli da čitaju prva seljastistička djela, kako saznajemo vrlo se svidio Dodiku, Kuzmanoviću i mnogim drugim.Kao najznačajnija godina razvoja seljasizma smatra se 2009. kada je nastalo prvo seljasističko djelo, autor je nepoznat, ali zna se da je nego od te telentovane djece, možda i profesorica napisala. To djelo je poznato pod imeno ( Kroz kukuruze) 2009 godine. Naziv pokreta potiče od nepoznate riječi, ali krajnje ozbiljne riječi…
RECENZIJE: Aleksandra Radojković i Vukan Brkić, shvatili su da seljasizmu nedostaje ljubavnih motiva…oni ih uvode. Sa dve osnovne ideje:’’ Seljasizam bez ljubavi je isto što ljubav bez seljasizma’’, i ‘’ LJubav je pusta kao Sahara ako nije prisutna u seljasizmu.Tvorci ovakvih idealističkih seljasističkih ideja su krajnje anonimni, samo se zna da je prvu imislila Aleksandra a drugu Vukan ’’Ova ideja u seljasizmu je poznata pod nazivom, Brkoradojkizam.
Međutim recenzijama seljasizma nije kraj: Marija Duronjić, Andrea Dursun i Tamara Vidaković, pod vodstvom Olge Babić uvode u seljasizam motive prevare sa idejom’’ Prevariti nije isto što i slagati, jer kada slažeš ti nisi prevario’’…Tvorac ove seljasističke ideje je krajnje nepoznat, samo se misli da je to bila Andrea… Ovaj dio seljasizma poznat je pod nazivom Matoizam(Marija, Andrea, Tamaram Olga + izam).Recenzije su završene rečenicom tadašnje njihove profesorice ‘’Djeco draga i ovo je previše,’’ iako tada nismo bili djeca.Još neke ideje seljasizma’’ Mislim dakle razmišljam, ‘’ , ‘’Budale ne treba tražiti same se jave.’’
PREDSTAVNICI: Prvi predstavnik čistog seljasizma je Mirjana Brkić,koja je napisala jedno čuveno djelo po uzoru na Lazu Lazarevića( Prvi put sa ocem na jutrenje)ona piše ‘’Prvi put sa ovcom na njivi,’’i koja je odmah poslije premijere svoje knjige riknula jer nije mogla vjerovati da takva glupost može biti tako popularna, a i nije ni čudo tek je ušla u 91. godinu života. Drugi predstavnik je veoma insirativni mladi seljasista Ognjen Kevac, koji je u cvijetu mladosti i zanosa i pune inspiracije u 94. godini života napisao djelo po uzoru na Ivu Andića( O priči i pričanju) on piše’’ O kravi i kravama” sličnog stila kao Mirjana Brkić, ali on je još živ, još se drži i prestao je spavati u krevetu, sada spava u sanduku, jer kako kaže “ Nikad se ne zna kad ti je kraj’’ ali on i dalje nastavlja da piše, kako saznajemo. Prvi predstavnik seljačko-debilističkih djela je poznata Lana Šaula, koja je svoju inspraciju za čuvena djela nalazila na šestom spratu petospratnice, poznata je zbirka pjesama, ‘’ Djevojka brža od pjetla ‘’
Najpoznatiji predstavnici Brkoradojkizma u seljasizmu, su Aleksandra Radojković i Vukan Brkić, iako nisu napisali niti jedno djelo…Smrt ih je prestigla, kako saznajemo Aleksandra nezadovoljna svojim djelom , zovnula je Vukana da joj pomogne , kada je stigao, vidio je Aleksandru koje se pokušala upucati nožem, on ju je spriječio, ali kada je shvatio da je njegovo djelo lošije od njenog, koje je tekođe loše, oboje su se upucali nožem. Nedovršeno djelo je dovršeno upitnikom.
Vrhunac Matoizma u seljasizmu je djelo Tamare Ćulum Ćumi , koja je to djelo ukrala iz porodične kuće Marije Duronjić kako saznajemo, ali taj izvaredni stil ostaje remek djelo tada malđe, sada 102.godišnje Tamare, koja pod uticajem Venclovića piše ‘’Besede kozama’’, a ‘’Žuto tele u srdcu gnezdi,’’ je ukrala iz porodične kuće Tamare Vidaković, inače zbog toga Tamara je poznata kao Tamara Ćulum Ćumi prevara .Još jedan predstavnika je Nikola Soldat, koji pod uticajem Zaharija Orfelina piše pjesmu ‘’Plač Mamuta.’’ NJegova želja za pisanjem je bila ogromna, a ljubav za FK Borac bila je još snažnija, tako da je svoje poslednje minute, vjerovatno i sekunde života proveo na utakmici, jer je i tamo preminuo, kada se trebina tragično obrušila.Tako smo ostali uskraćeni za velikog seljasistu.U početku njegovo djelo nije priznato , jer niko nije shvatio što se pjesma zove “ Plač mamuta “, kada pjeva isključivo o prevarenoj gici. Baš zbog te činjenice djelo ima veliku umjetničku vrijednost. Nažalost, ili na radost nekih, zbog smrti ta činjenica neće se ni saznati.Seljasizam, pored toga što je bio široko zastupljen u književnosti, svoju primenu našao je i u muzici, te se pjesme počinju pjevati na seljasistički način.Pjevani seljasizam naziva se Julijanizam, po ugledu na jednog jedinog predstavnika, a to je Julijana Babić. Vrlo poznata po svom prodornom glasu, održala je svoj solistički koncert na njivi nepredviđenoj za koncerte u neposrednoj blizini Gimnazije, 20, 30 kilometara. Koncert je praćen, što od 5 članova njene porodice, i 20 članova uže i šire rodbine i pokojih slučajnih životinja.Kako saznajemo prijetelji nisu mogli da obezbjede prevoz do mjesta gdje se koncert održava. Pjesme je otpjevala bez ozvučenja, tačnije bez mikrofona, ali ni to nije predstavljalo problem mladoj telentovanoj, nacionalno seljasističkoj pjevačici, da obližnjim komšijama ne dozvoli miran san. Pjesmu “Jer ti si princeza nekog drugog svijeta, tvoja riječ stvara čuda”….odpjevala je na seljasistički način,” Jer ti si kobila nekog drugog konja, tvoja kopita stvara čuda, budi iskrena i uputi mi njihaaa, da znam da postojiš….” Pjevačica poslije održanog koncerta odvezla se stojadinom prema kući, puna utisaka, a i pomalo umorna, kako saznajemo.Na svom drugom koncertu trgično je umrla, jer nije mogla vjerovati da su joj pored rodbine, životinja došle i tri krajnje anonimne osobe.Ali njeno ime će ostati duboko zapamćeno u srcima njenih mnogobrojnih obožavatelja. A vi koji ste prvi put čuli za nju, a takvih je mnogo, raspitajete se nešto više o životu i radu te pjevačice.Pjevani seljasizam uzima sve više maha, te Isidora Stanković, Simona Brdar i Nikolina Petrović, napuštaju “rok i metal”, i kreću ozbiljno da se bave pjevanim seljasizmom.One su u početku bile svjesne činjenice da će biti vrlo teško dostići velike uspjehe pokojne a i sahranjene Julijane, ali ne i nemoguće. 11.8.2073. daju zekletvu seljasizmu da sa njegovog puta nikada neće skrenuti, i to održavaju, te ne skreću sa njegovog puta, nego sa glavnog puta i udaraju direkt sa ladom u Vladinu zgradu.Prošli su sa lakšim povredama, ukupno su polomile tri pršljena, ali one su presrećne, jer kako kažu ne znaju kako bi se drugačije pojavili na televizoru da im se to nije desilo.Te ovo sletanje sa puta, upravo uzimaju kao početak njihove seljasističke karijere.Poslije izdanih albuma, održavaju vrlo važan koncert na fudbalskom stadionu Željazničara,to nije bio običan koncert, nego humanitarni koncert, koji upravo svjedoči o humanitarnosti seljasističara.One su pjavale puna tri sata za pomoć djeci sa posebnim potrebama.Od ukupno 100 000 hiljada djece kojima su namjeravale pomoći, one su pomogle ukupno dvema osobama, i to drugoj osobi nisu u potpunosti uspjele pomoći. Ova čenjnica upravo svjedoči o velikom uspjehu i praćenosti ovog muzičkog spektakla.Na preskonferenciji, pokazali su svoje zadovoljstvo i kako kažu još 99 000 ovakvih koncerata i svima ćemo pomoći.Nevena Stošić, nekada vrlo popularna dječija pjesnikinja, biva potisnuta sa scena od strane mnogih seljasističara,( seljasističkih pisaca ), te na savjet i samu pomoć profesorice Lidije, ona svoj talenat usmjerava u pisanje seljasističkih djela, koja omdah bivaju prihvaćena. Ona po ugledu na Edgara Alena Poa, i divnu pjesmu Anabeli , piše još divniju, snažniju, sa većom umetničkom vrijednosti, čuvenu pjesmu Simonali, po ugledu na drugaricu Simonu.No međutim, ovom sjajnom dobu i procvatu seljasizma približavao se kraj, jer se tada vrlo konzervativna, neseljasistica Jelena Blagojević svim snaga suprostavila seljasizmu,i u pismu koje je vrlo umjetnički napisano izložila svoje stavove.
JELENINO PISMO SELJASISTIMA
Da li ste vi sa pameću čisti
dragi moji seljasisti.
Kanite se pisanja tog,
kaznio vas dragi bog.
vi ništa ne možete bez mozga mog.
Znanje vam ne blista,
nema vas ni trista.
LJudi su veoma glupi,
i svako ko vaše knjige kupi.
To je čisto trošenje para,
vi nemate nimalo dara.

SELJASITIČKO PISMO JELENI

O, Jelena ženo draga,
dabogda pala s kućnog praga
Te tražiš takvog vraga.
đe ti izvire ta snaga
Te seljasizmu okrećeš leđa,
to njega puno vređa.
Međ‘nas ovoliko, ti sama,
Ti si selja, a ne dama,
te tražiš malo blama.
Seljasizam ti loše broji,
džabe se tvoj mozak znoji.
Ima nas više od trista,
i pamet nam blista,
Pusti seljasizam da diše,
da svoja djela piše.

Ovaj događaj je uznemirio mnoge seljasiste, i to je shvatile profesorica Lidija, te 5.5 2085. podiže veliki ustanak.Oslonac je našla u Kremenović Srđanu, Pejaković Gruji, Nikoli Raduloviću, koji su imali tajno zaduženje, kako smo našli u tajnim spisima.Oni su tog kišnog dana, u tri sata prošli sa transparentima, u kojima je stajalo da je, seljasizam nacionalna kulturna baština, i svetinja.Tokom ustanka polupano je par izloga i klupa.. Ustanak je imao veliki istorijski značaj.Dodik saznavši ovu vjest odma je poslao pismo Lidiji.

DODIKOVO PISMO LIDIJI

Za svoj seljasizam se bori,
sve protivnike pokori.
Druge protvnika biraj,
moj grad ne diraj.
Seljasizam na scenu stupa,
i meni izloge lupa
ostade grad bez par klupa.
Lidijo! Stani!
mog grada se kani!

LIDIJINO PISMO DODIKU

Tako će biti za sve moj Dodiče,
ko seljasizam sa scene miče,
i kao krava će da riče,
i na zgaženog mrava će da liče.
Ovo nije pretnja,
niti ste vi meni smetnja.
ni ovaj ustanak nije obična šetnja.
nego jedna velika kretnja.
Seljasizam niko ne smije da dira,
ni drugi književni pravac da bira.
jer neće mu biti mira.

U ovim pismima je izražno požrtvovanje seljasista i njihova ljubav i borbenost i time oni poučavaju druge ljude. Ovi događaji, bili su od krucijalnog značaja za dalji razvoj seljasizma.
Dajana Blagojević, neseljasistica, ali seljasistički prevodilac i vrlo važna ličnost za razvoj seljasizma na veća prostranstva. Ona je seljasistička djela prevodila na mnoge jezike, sa srpskog na srbijanski, pa na bosanski, a i čak na crnogorski. Imala je mnogo dara, kada bi uvidjela riječ točak, bez mnogo razmišljanja, skoro nakon pet minuta napisala bi kotač ako bi trebala prevesti na hrvatski. Ovim prevođenjem seljasistička djela bla su dostupna širim narodnim masama a i kreće se u novi period, poznat kao moderni seljasizam.
MODERNI SELJASIZAM:

Profesorica Lidija je uspjela da ukorači i u ovaj period i tu da podršku svojim učenicima. Ovaj period je trajao od 2099-2105, i na pitanje profesorici koliko imate godina, odgovorila je da preko 125-te ne broji.
Bitan predstavnik modernog seljasizma je Sanja Pejaković, koja je napisala jedno čuveno djelo, po uzoru na Lazu Kostića, samo je njeno naravno bolje „ Santa Tammara della Ćulum “ u kojima su dati znakovi sentimentalizma u seljasizmu.Svoje djelo je pisala pune 43 godine, sa svojime preminulim, nekad prežaljenim Grujom Pejakovićem, da bi ostvarila veliku i nezapamćenu umjetničku vrijednost, koje djelo posjeduje. Svim čitaocima objašnjava da je u pjesmi ispravno i Ćulum i Ćumi, i to je uradila radi postizanja rime, a i Ćumi je ispravno, dodaje Dajana Blagojević, prilikom njenog prevoda na mnoge jezike.
U knjizi , 100 ličnosti, LJudi koji su promenili svet, ulazi Lidija Dizdar, kao 101 ličnost, time je upotpunjena knjiga sa konačnim nazivom 101 osoba koja je promenila svet. Lidija se zahvaljuje seljasizmu. Pred sami kraj svoga života piše djelo „ Kad Lidija umreti “ koje postaje jedno od najznačajnijih djela modernog seljasizma. 2115. umire.

Međutim, jedna seljasistica je imala čast da doživi da jedina prisustvuje sahrani, to je bila Danijela Đukić. Pored toga što je imala čast da prisustvuje na sahrani, ona je imala još jednu božiju privilegiju, jer je upravo umrla u trenutku kada je poginula. Ona poslednja umire 2120. godine, i time su svi seljasisti našli svoj dom, nego 2, neko 3 metra ispod zemlje. Sada samo njihova djela žive.

Komentariši